Pukapuka 1, Nama 6
18630822

whārangi 1  (4 ngā whārangi)
2titiro ki te whārangi o muri


Tirohia ngā kupu whakataki o tēnei niupepa

 

TE WAKA MAORI O AHURIRI

"KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. "

No. 6. ] NEPIA, HATAREI, AKUHATA 22, 1863. [VOL. I.

HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI

MAI.

TENEI te pukapuka a te Retimana raua ko Niko-

ra te Harivvhitau o Tangoio kua tae mai. E ki

ana era kia tupato matou ki te Urewera, me raua

hoki e tupato ana, e tiaki aua i te taha o te hua-

rahi.

Ko te reta a hoki Ihakara te Haeata, o te Wai-

roa, tenei ano kua tae mai—mo te raruraru i te

"Wairoa. E ki ana ia nana ano tana kino, nana

ano i korero kirunga ki te aroha, ki te rangima-

rietanga. Ehara i a Toha nana i korero: kaore

hoki ia e mohio ana he tangata tika ia (a Toha);

tana mahi he mahi i nga mahi tamariki, i te ti-

nihanga.

Ko ta Hirini Kararupe reta whakamihi ki nga

ritenga o te hui ki te Pawhakairo, whaka-

kino hoki ki te Urewera, tenei ano kua kitea—

otira e kore e o ki te nupepa nei.

Ko nga reta a Pera Tipoki raua ko te Tuatini

Huruhuru, a Hori Nia Nia, a Morena ano, a Ni-

kora o Purimu, tenei anake kua tae mai—hei

tera nupepa puta ai; ara ia, ki te watea.

Kai te he matou ki nga kainga o etahi o kou-

tou, nga maori. Engari rae whakaatu mai e te

tangata ekore ana e tika te haere o tana nupepa.

Me whakahua marire mai te ingoa o tu Mera ma-

na e mau, kia tika ai.

Tenei nga moni te kau hereni a Toha o te Wai-

roa kua tae mai. Ko nga hereni a te Waka Re-

wharewha kua tae noa mai i mua ra ano. Nana

te tauira kua takoto.

KAORE tahi he rongo hou mai o Akarana

inaianei; me Heretaunga hoki, kore rawa

ana he tikanga korero o enei rangi.

Ko etahi tangata maori o Wairarapa,

torutoru nei, kua tae mai ki konei; ki nga

tangata o konei korero ai ki nga ritenga

o tenei takiwa—he ui hoki ki te whakaaro

o nga tangata o konei.

Ko nga tangata o Heretaunga e mahi

tonu aua ki te parau, ki te whakapai

whenua hei tupuranga kai. He mira pai

rawa atu ta ratou; ko te paraoa hoki e

hurihia aua i taua mira ekore e hoki iho

te pai i ta nga mira pai rawa o Akarana.

Na te mahi, ua te tupato ki ona taonga

nga iwi whai rawa i whai rawa ai—i puta

ai toua ingoa. Ko nga tangata o Heretau-

nga kai te pena ano, kai te piki marire.

Kai te whai kaata ratou, hoiho, parau, mi-

ra, moni, whenua, me etahi, taonga atu i

runga noa ake o a etahi iwi maori o Niu

Tireni. Ko etahi iwi kuare waiho i kona tutu

ai, whakararuraru ai i nga tangata o te

motu nei. Ekore ano ratou e kite tikanga

i tena huarahi. Tena ko Ngatikahungunu,

e mahi tonu, e kohikohi tonu ana i te rawa

mona a, muri rawa atu, ka tahuri mai

aua iwi kuare ka ki: —" Aue ! te porangi

i a tatou; koia ano kei a Ngatikahungunu,

kei a ratou te tikanga. "

He pono ano ra, ma Waikato te ki, kua

mate i a ia a Ngatikahungunu, kua herehe-

retia ona tangata, ekore hoki e whakarongo-

na te kupu a te taurereka. He ahakoa, e pai

ana. Waiho kia pena ana. Ma Waikato

e mahi i tana ritenga; otira, tana hoki-

ngaiho, tera e kitea e ratou te mautauranga

a Ngatikahungunu ki te whakatakoto tauira

hei painga mo ratou, mo Waikato, me-

hemea ka tahuritia mai, ka manaakitia.

HE WHARANGI TUWHERA MA NGA

HOA TUHI MAI.

Ko te tangata e hiahia ana mana anake e

tango i tana nupepa, kaua, ia e hui tona wha-

kaaro Tei ta nga pa, e pai ana; me homai e ia

Ma kotahi te kau, hereni, ka, rite ai te nupepa

ki a ia mo te tau kotahi.

Ka tuhi mai te tangata tuhi mai, kia marama

rawa nga reta, me nga ingoa o nga kainga, o

nga tangata kia mohiotia ai.

Wairoa, Hurae, 1863.

KIA HEMI WURU —

E hoa. No te 10 o nga ra o Hurae ka

tae mai nga tangata 40 o te Kingi ki konei.

Ko taua iwi, ko te Urewera; ko Piripi te

Heuheu te Rangatira o taua ope; ko te

kainga i tae mai ai taua ope, ko Maugaru-

he—he kainga ano no te Wairoa nei. Ko

te iwi o taua kainga, ko Raromanuhiri—

he iwi ano no konei e pai ana ki te Kingi

maori. Ko nga korero tenei a taua ope, -

ara, ko nga tangata o konei e pai ana ki

te Kingi maori me whakaeke ki Ahuriri

whawhai ai; ko Waikato ka whakaeke ki

te ka whawhai ai; ko nga iwi Kingi o

tera taha me whakaeke ki Akarana wha-

whai ai. Ki te ki a taua ope na te Hapu-

ku raua ko Paora Toki te kupu ki a Wai-

kato kia whakaeketia a Ahuriri ua. Heoi

e tatari ana ratou ki te Pohimana a te Ha-

puku raua ko Paora. Ko ta ratou ki hei

te Pahou he pa, ka haere ai ki nga pakeha

o te tuawhenua patu ai— ma te hoia tonu

a whai ki te puihi, katahi ano ka tahuri

ake; na ! tere aua i te wai! Ka mato

nga kohanga o te pakeha, Akarana, Ahu-

riri; heoiano kakore he kohanga mona i

uta nei—kia noho tonu mai i te moana.

Tena iana, Whakarongomai ki nga wha-

kaaro kuare o te tangata. E ki ana toku

tipuna, a Hikairo: —" He wawata, te koura

i kore ai. "

Ko ta matou raruraru (mo Miti Para)

kai te ahua tipu ano; ma koutou e wha-

karongo i roto i enei ra. E tika aua te ki

a Toha na te Hemara i ora ai nga tangata

o konei; otira, na Tamihana minita maori

i mau ai te rongo.

Ko nga tangata o tenei awa, o te Waiau,

he tangata anake no te Kawanatanga. Ko-

tahi rau matou nga tane. Ko Ngatimate-