|
|
TE
WAKA MAORI O AHURIRI "KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. " No. 50. ] NEPIA, HATAREI, MEI 6, 1865. [VOL. 11 HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI MAT. TENEI kua tae mai nga moni a Nirai Runga 5s. 6d mo tona niupepa mo te tau e haere neitoe iho 4s. 6d. Tenei te ui mai nei etahi tangata o te Wairoa ki te ra e hokona ai e te Kawanatanga nga wahi whe- nua i te taone ki te Wairoa. Ka, he mea atu tenei kia rongo mai nga tangata e hiahia ana ki te tango tekiona i reira, kia tae ra ano ki te takiwa e hokona ai ma matou e panui atu ki te nuipepa nei te ra hoko, a ma te tangata e hiahia aua e haere mai.
EKORE hoki nga pakeha e wareware ki te mahi pai a Kopu me ona hoa ra- ngatira ki te tiaki i era o matou koi mate i te Hau Hau. Katahi ano te aroha e kiia ai he pono, no te mea kua kitea nuitia te putanga ki waho. Kaore he kopekatanga o era tangata; te pu- tanga o a ratou kupu, pono tou. Ko te tohu o te rangatira hoki tena, he taha tahi; he tangata whakaaro ware, ka taha rua. Mehemea i pena me ra- tou te uaua ki te ara tika o nga tangata katoa o konei e kiia nei he rangatira, penei ekore rawa te Hau Hau e tata mai ki to tatou kainga, ki Heretaunga, me ona parau, me ona mahi whakawai kore rawa. Ko te pai o te whakaaro o te pakeha ki era tangata ekore e taea te korero; kei roto i te ngakau e tau- maha anaekore rawa e rite i te kupu o te waha.
No te 21 o nga ra o Aperira ka haere atu nga tangata Kuini o te Wairoa, o te Mahia, o Mohaka, ka haere ki Matiti ki te tono i te Hau Hau kia haere kia hoki ki ona kainga. Mene ake taua ope Kuini 250 pea ta- ngata. Ko Paora Kaiwhata raua ko Karauria Pupu nga tangata o konei i haere i roto i te taha Kuini. Korero atu ana a Paora Rerepu me etahi ta- ngata ki te Hau Hau, te taea te wha- kahoki i a ratou korero. Ko te korero a Paora Kaiwhata e kiia ana ki hai i whakarongona. Ka karanga mai te Hau Hau ko ia, ko Ngatikahungunu, te iwi e hoatu moni ana hei whakanui mo te Kingi i mua ai; Kingi katoa o ratou whakaaro, no tenei takiwa ka ta- huri keekore ana korero e whakaro- ngona, he waha rua hoki. No te 24 o nga ra o Aperira ka hoki te Urewera ki to ratou kainga. Ko etahi o te Hau Hau kua riro ki uta, ko etahi i noho iho i Matitie korerotia ana mea ake hoki ai ki Waikato. Ko Ponipata te Tiu kua hoki mai ki waho patipati ai ki nga tangata kia tahuri ki tana mahino te korenga e taea i tona hi- angatanga ka tahuri ka patipati.
No te 30 o Aperira ka tae mai tetahi tima, no Akarana maihe kawe pa- keha mai hei hoia mo konei. Kua riro atu aua pakeha ki te pariki i ko atu o te Puketapu. E korerotia ana kei muri etahi; ki te whakaae te Kawa- natanga o konei ka haere mai ratou.
TE HUI KI PAKOHAI. No te 21 o nga ra o Aperira nei ka tu te Hui o Karaitiana raua ko Renata ki Pako- hai, he kimi ritenga mo runga i nga mahi o te Hau Hau i Heretaunga i tenei takiwa. Ko nga hapu i taua Hui ko te Whatuiapiti, i a te Paraone Haki Haki; ko Ngaitemana- wakawa, i a Hoani Waikato, i a te Waka Rewharewha; ko Ngatipoporo, i a te Hara- wira Takuao; ko Ngatimatetakutai, i a Rionihia tama o Karauria; te Werokoukou o Waikato, i a te Warana, i a Karamoa, i etahi atu; ko Ngatiparakiore, i a Heta Tiki; ko Ngaitahu, i a Hemi te Uranga; Ngatimutuahi o Tamaki, i a te Hiriwanu; Ngatimatepu, nga tangata kaore i te Hau Hauko nga mea Hau Hau i noho atu; Ngatikurukuru o Waimarama, i a te Hara- wira Tatere raua ko te Teira Tiaki Tai; Ngaiteupokoiri, i a Renata Kawepo, i a Noa Huke, i a Wiremu te Ota; Ngatihine- pare, i a Paora Torotoro; Ngatihore, i a Karaitiana; Ngatiterangikoiaanake, i a Urupene; ko Ngatihineuru, i a Kipa raua ko Kingita. Tera atu hoki etahi hapu, kaore matou i mohio atu. Ko nga korero kua tuhia ki raro iho nei na Henare Matua o Porangahau i panui ki te Hui hei rapunga ma ratou. Koia enei nga korero na: " E hoa ma, e nga tangata o Heretaunga era wahi atu hoki o te motu nei; whaka- rongo mai, he panuitanga tenei i nga ritenga i tupu ai te pai ki tenei kainga. I mua i nga ra o Potatau Kingi o Waikato ka whakakingitia nga tangata o tenei whenua. Katahi ka whakaturia te kupu kia mau ki te whakapono, ki te aroha, ki te Ture, ki |