|
|
TE WANANGA.
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU. "TIHE MAURI-ORA." NAMA 22. NEPIA, TAITE, 13 HURAE, 1876. PUKAPUKA 3. KUA whakaae nga Rangatira Maori no ratou nga ingoa i riro nei hei mahi i nga mahi tuku i te. WANANGA Nupepa ki te iwi, me te hokikohi ano hoki e ratou nga utu tau mo Te Wananga, Poihipi. .. .. .. .. Taupo. Matene Te Whiwhi .. .. .. Otaki. Meiha Keepa, .. .. .. Whanganui. Petera, .. .. ... .. .. Rotorua. Pohe, .. .. .. .. .. Patea. Hone Te Wainohu, .. .. .. Mohaka. Hamana Tiakiwai.. .. .. Wairoa. THE following chiefs have kindly consented to receive subscriptions for the WANANGA, and transmit the names of the subscribers to the Editor: Matene Te Whiwhi .. .. .. .. Otaki Major Kemp .. .. .. .. .. Whanganui Pohipi .. .. .. .. .. .. Taupo Petera.. . .. .. .. .. Rotorua Pohe .. .. .. .. .. .. Patea Hone Te Wainohu .. .. .. .. Mohaka Hamana Tiakiwai .. .. .. .. Wairoa NGA tangata kei aia e tiaki ana te Nupepa Wananga ma te Iwi: Rira raua ko Peneti, Akarana; Koreti raua ko Koreke, Nepia: H. Waihi, Tanitana; T. Arama, Papati Pei; A. Haruika. Tauranga: W. C. Mete, Wapukurau ; Takena Ura, Waipaoa : J. Peri. Taratera; J. Kipihona; Hawheraka; E. Tiki. Karaiwa : J. Makarini. Te Peti, Nepia. AGENTS FOR THE WANANGA REED & Brett. Auckland; Colledge & Craig, Napier; H. Wise, Dunedin; T. Adams. Poverty Bay: J. Maxwell. Tauranga: W. o. Smith. Wai- pukurau; Duncan & Co.. Waipaoa; J. Barry, Taradale; J. Gibson, Have- lock: K. Beck. West Clive; T. Moehau, Port Ahuriri; F. DeLaunay Taupo Line. KI NGA TANGATA TUHITUHI MAI KI TE NUPEPA NEI. E kore matou e whakaae, kia kiia na matou nga whakaaro a te hunga tuku korero mai ki te Nupepa nei. Ko aua mohiotanga, ko a te tangata, kaua e whakaroaina ki te kupu maha. TO CORRESPONDENTS. We are not responsible for the opinions of our correspondents. Every letter writer should say what he means in the fewest possible words. KI NGA TANGATA TUKU PANUI MAI KI TE NUPEPA NEI. Ko te utu mo te panui, erua hereni mo te mahi kotahi e noho ai nga kupu te Panui, mo te Panui i te tuatahi, mo te reo maori anake. Ko nga panui muri i te mea tutahi, kei nga korero e whakaaetia ana e te hunga na ratou te panui, me te kai ta o te Nupepa nei. He mea atu tenei ko nga tangata tuku panui mo nga whenua, me tuhituhi nga rohe. kia oti i roto i te tuhituhinga ou oa nga kupu, kei mea ratou o mua, i nui te utu mo aua panui. TO ADVERTISERS. The charge for advertising is 2s. per inch the first insertion in one lan- guage. 4s. in the two ; subsequent insertions according to agreement. We would remind our Maori advertisers, when they send us an advertisement describing the boundaries of land, to be as brief as possible or they may become dissatisfied with the cost. He kupu ako tenei ki nga Maori mo tenei mea mo te Hoiho. Ko te Ringa O kiia nei. "E mea ringa te tiketike o te Hoiho." E wha inihi ; koia te roa o tenei kupu o te "ringa." A ko te Tone e kiia nei. " E mea Tone i mau ai te Hoiho i tana tuara." Ko tenei taimaha ko te " Tone" tekau ma wha (14) pauna taimaha : koia Te Tone." UTU. E taia ana Te WANANGA Nupepa i nga wiki katoa. Ko te uta mo te tau, kotahi paunu. Otiia, ki te tukua ma te Meera, kotahi paana e rua hereni me te hiki- pene mo te tau. Mo te WANANGA kotahi, ana tikina atu i nga Toa takotoranga o taua Nupepa, he hikipene mo te Nupepa kotahi. Te Wananga.
Kotahi Putanga i te Wiki. TAITE, 13 HURAE, 187G. TE POOTI MAORI, MO TE TAKIWA KI TE TAI RAWHITI.
NEI, kei muri o enei kupu nga korero katoa i kiia i te Paremata, mo te Pooti mo Karaitiana, Takamoana, A tena e kite nga kai korero o TE WANANGA i te he, i he ai te Kawanatanga i nga Mema o te Paremata, mo ta te Kawanatanga mahi kaika i te pooti hou kia mahia ano ki Te Tai Rawhiti. A he nui noa atu nga Mema o to Paremata i kino ki taua mahi hikaka a te Kawanatanga. A he tini ano hoki o nga mema o te Kawanatanga i pooti mai ki te hiahia a Kawana Kerei, kia waiho ma te Paremata e whakawa te pooti mo Karaitiana. He nui ano koki nga Mema o te Paremata, e mea ana, ko te mahi tika e mahia ai te pooti mo Karaitiana, me tu rawa ano aia a Karaitiana hoi Mema mo te Paremata, a mu te hanga e whakahe ana ki taua pooti, ma ratou a ratou mahi e mahi atu i ta ratou mahi e pai ai. He nui ta matou kata ki nga kupu a Kapene Rata i mea ai ki te Paremata, mo tana mohio ki nga mahi i mahia i te takiwa ki to Tai Rawhiti, no te mea he tangata mohio rawa aia ki taua takiwa, a nona era haerenga. E ui ana matou kowai o tatou i kite ia Kapene Rata i haere aia ki era wahi i mohio ai aia ki o reira mea. E hara i te hanga no ake te kupu a te Kawanatanga i korero ai ki te Pare- mata, i ki ai ratou, kahore ratou i aha atu ranei, i mahi ranei e te pooti mo Karaitiana. E mea ana matou tena e tika taua kupu a te Kawanatanga i nga korero o te whakawa ka tu nei, mo tana mahi o taua pooti. E mea ana matou, ka pai rawa ano kia tino whakaaetia e te Paremata a Karaitiana Takamoana kia tu, no te mea kei a ratou te mana e ta ai a Karaitiana kei Mema mo te Paremata i enei ra, ia ratou ano e whakawa ana i taua pooti. |