TE KORIMAKO.
He Nupepa whakaatu i nga rongo o te ao katoa, nga tikanga o Te Whakapono, me
era atu mea.
NAMA 14]
AKARANA, APERIRA 14, 1883.
[TE UTU, 3D.
HE MATE.
TE NO. - No nga ra o Pepuere, 1883, ki Te Moana Whero, i Ihipa, ka hemo, a W.
P. Te No, te hoa aroha o nga Maori, te matua nana i wakaahuru i a TE KORlMAKO
nupepa. I whatiia noatia e mate i te taitamatanga i ona 26.
KAIHI. - No te 20 o Maehe, 1883, ka hemo, ki Kaikohe, a Tata Maihi, i te 14 o
ona tau. Ko one whanaunga me tona iwi kei te pouri mo tona wehenga atu. "Na
Ihowa i homai; nana ano i tango atu."
KO nga pokapuka katoa mo tenei nupepa tuhi mai ki a "TE KORIMAKO, kei Akarana,
Pouaka Poutapeta 270."
ALL communications to this paper are to be addressed to, "TE KORIMAKO,
Auckland, Post Office Box 270."
Te Korimako.
"Kei te Atua to tatou piringa."
APERIRA 14, 1883.
Roto i a Mate.
KUA moe, i tana moenga roa, W. P. Te No, nana ra i whakaahuru te manu nei, a TE
KORIMAKO. Tenei te noho-mokemoke kei taua menu meroiti, i runga i te manga o te
rakau. Titiro-whakatau ai, kaore e kite-wheriko atu i te matua, na te mea, kua
tiuaraia e te pae-maunga ki a po. I tangi ana nga tai-whakatimu o nga
mata-tahuna o Aotearoa. Kauwhare ana mai te pukohu ki nga tara o Ruawahia, ko
te hoa nga kimihia nei, kei tana haere i te pikipiki a Tawhaki.
Aki ai nga ngaru-huhuka ki nga paritu o te akau, i te aonga o te ra, to ana te
merino. Ko nga tokorua i te rang), e ara ana, e torengi ana, me te karanga mai
ano, "Tenei maua"; he hinganga tangata ia, oti tonu atu. E ai te ki, "Ka
hokihokia he huanga"; otira, meaha e hoki mai ai a mate?
Ko te hoa i rui-haere i te pai ki nga marae o te tint, kua ngaro i ana
papa-haerenga i waenga o to hono; - ngaro-whakarere i te tirohanga-kanohi o te
hunga ore. Heoti nga mea e mau nei, ko nga kupu maioha, ko te puna-roimata, ko
te manawa-mamae, ko te whakaaroha ki te pouaru. I haere koe i te ra e whiti
ana, koia i tika ai te poroporoaki: - Haere hoki ra, e te hoe, ki te matapuna o
te ore!
Na Hare Reweti i tito tenei tangi mo tona hoe aroha mo Te No: -
Kotuku rerenga tahi, ka ngaro noa, e!
Te hau kainga ra, Kariri i runga.
Menenga-a-iwi, te puke ra ki Te Mu;
A whakarongo e, ki ou kii maaru,
Nga hoe i rau rangi, i awhinatia ra; -
Roto Te Wairoa ou kokekokenga hoki.
E tama, e te tau, koe mate marutuna!
Te eke ki te tihi, ka heke ki te muri.
I pewheatia, e, to aituatanga?
Me he Ti, ko te hoe, e wana ake ana;
He manawa-whenua, nowhea e mimiti;
He hinganga i a Mate, aue I te hokia mai!
Pau te ki atu ra, "Nau mai e noho"
Kaore ka takare, ki tau titi-haere;
Te Moana Whero e, koe ripe rongo nui
Te ara koi tata, e rere ai ki te rangi;
Te Okiokinga ra, te Pa i a Te Ora!
I takaa nei, e, mo nga uri whai atu,
I a Te Ara, i a Te Pono, i a Te Oranga, e!
Te waka ka tukoki Tuhourangi rata,
Te tini a Tinui, te rahi a Tihira;
He whakataha nou, i kononohi se.
E Titapu e! he ata-ititanga
I whakamokaitia hei nui mo te mano;
A noho mai ra te peka a te ruru;
A tangi noa koe e, keihea, ra te tau?
I a waiho mai te he, - te huhi i nga rangi,
Kia maua ko taku Manu na, i.
He kupu whakamarama tenei mo te matenga o te matua o te nupepa a TE KORIMAKO.
NO te tau 1880 ka tee mai ki te motu nei, a W. P. Te No (W. P. Snow) raua ko
tana tahu Mihi No (Mrs. Snow). Roaroa iho ki Akarana, ka tika atu ki Rotorua,
noho rawa atu i Te Wairoa, i Tarawera moana ki Kariri. Tahuri tonu iho a Te No,
me te hoa wahine ki te pehi i tenei hanga he, i te waipiro i roto i nga iwi
Maori o era takiwa; a, he nui nga tane, me nga wahine, i whakatiitotara i runga
i ta raua mahi pai. Ka huri te tuatahi, ka tu ko te tuarua. He minita karakia
tenei hei tautiaki hei hapai, hei ako i nga Maori whakaarohia e Te No, takoto
tonu atu tana hereni £100 mo te tau mo te minita, a kitea rawatia ake, e
noho mai ana i Te Wairoa taua minita, ko Te Peaparata te ingoa, te kainga i
haere mai ai ko Ranana(London) i Ingarangi. Ka huri te tuarua, ka tu ko te
tuatoru. He nupepa tenei na Te No ano i kite, nana nga moni i utua ai nga
kai-whakanohonoho reta. Nana i tiki atu etahi kaiwhakamaori hei tuhituhi, i
runga i tenei kupu, "Kia aroha ki to hoa, ano ko koe." Te tukunga iho, ko te
manu e rere haere nei ki e kawe korero i roto i ana harirau kaore nei i te
rahi; engari koa, he iti ki runga ki te ara tika.
No nga ra o Hanuere, 1883, a eke a Te No, raua ko te hoa wahine ki te Kaipuke
whakahoki i a raua ki Amerika, ki to raua kainga tupu, kia kite i nga matua. No
te taenga ki Te Moana Whero, i Ihipa, te wahi i whakaparemotia ai a Parao me
one mano ka pa te mate-kirika ki a TE NO; a, mate tonu atu ki reira, i te mea,
kiano i werowero noa te hina o ana makawe, i te 26 o ana tau.
|