Te Toa Takitini
Registered at the G. P. O. as a Newspaper.
NAMA 88. HASTINGS Tihema 1, 1928.
HON. TA APIRANA NGATA.
Kua eke to tatou matua a Ta Apirana ki te taumata e
tika ana mona, ara te turanga minita mo te taha Maori. Apiti
ki te Tari Maori, ko ia ano hoki te Minita mo Nga Moutere
(Cook Islands), me nga Tari Inihua a te Kawanatanga.
He nui te mihi me te koa o te Toa Takitini me te iwi
nui tonu, i te mea ka whakawhiwhia to tatou rangatira ki
enei turanga nunui.
Ka mutu tetahi o nga tangata ngakau papaku, ko Ta
Apirana. Mehemea he hiahia tona ki nga turanga honore kua
whiwhi noatu ia i nga tau maha ka hori nei. Ko tona whaka-
aro ko nga mahi kia oti. a kei whea te tangata hei rite ki a
Apirana te pukumahi.
E Ta Apirana, kei te whakapai atu matou mou i whakaae
ki te tango i ena turanga ki a koe. He honore tena mou, mo
tatou katoa. Otira hei aha i tirohia ai te taha honore, i nga
mahi hei ora mo to iwi Maori kia tutuki.
Hoatu hoki te aroha o te iwi Maori ki to tatou rangatira
ki a Te Kooti. ka taka iho nei i tena pae. Na te Kooti i tutuki
ai nga tumanako o nga tau maha ka huri. Kanui to matou
tangi ki nga kupu poroporoaki a te Kooti i te ra i hinga ai
tona Kawanatanga, ara tona aroha hohonu ki a koe. me tona
iwi Maori, i puta tonu mai i ana kupu tohutohu ki te kawa-
natanga hou. Heoi ra, kia kaha, kia aroha ki te iwi, e Ta
Apirana: Meri Kirihimete Hapi Nuia,
TE TOA TAKITINI.
Kua tuturu te whakaaro me haere tonu te perehi o ta
tatou pepa i Heretaunga nei. Ko te mana whakahaere o te
pepa ko te Pihopa o Aotearoa. Ko nga Etita timata atu i te
pepa o Hamure, ko Rev. Peni Hakiwai me P. H. Tomoana.
Ko te ingoa o te pepa ka tohia houtia i te kape o Hanuere. |