|
|
TE KARERE O PONEKE
Ko te kai rapu, ko ia te kite.
[VOL I, MANE, 27 o TIHEMA 1858, NO.58]
The "KARERE O PONEKE" is pub- lished every Thursday morning. TERMS OF SUBSCRIPTION;- Twenty Shillings per annum, payable half- yearly. TERMS OF ADVERTISING;- Three pence a line for the first insertion of all advertisements, and Two pence a line for every subsequent insertion. Advertisments wil be continued and charged for until counter-ordered: such orders in writing, as also all Ad- vertisements (in English) will be re- ceived at the INDEPENDENT Office, Lambton-quay, on Tuesdays, at any time before 4 o'clock, p.m.
KO TE PEKE ORIENE. (Na te pukapuka a te Kuini i whaka- ritea ai) Ko nga moni e takoto ana £1, 260, 000. Ko nga moni e takoto ke ana 252, 000. NA, he korero tenei kia rangona e te tangata, ko te ritenga whaka- tupu haere mo nga moni e whakata- kotoria i roto o tenei Peke, koia tenei, mo nga moni tango noa iho, ka wha- karitea; te utu mo nga toenga, o ia marama, o te roa o te taima e takoto ai; ka penei ra, e toru hereni e wha pene mo te marama kotahi, mehemea he rau pauna. Na, ki te takoto roa nga moni ka penei te ritenga: Kia 3 nga marama e takoto ai 15 hereni mo £100 6 2 pauna " 12 5 pauna " Ki te mea ka karangatia te tahua kia roa atu o te tau kotahi, ma te kai whakarite o te Peke e karanga he utu nui atu. ADAM BURNES. Kaiwhakarite. Poneke, Hurae 13, 1858.
E RIMA PAUNA. KO TOKU MOHIO kua ngaro. He whero te ahua; he ma te rae; ko te parani kei te pakihiwi, koia tenei, MW. Mehemea ka kitea, maku anu e utu ki nga Pauna e rima. Na MAWENE. Heretaunga, Noema 8, 1858.
E WHA PAUNA. KUA NGARO taku hoiho; he hoi- ho nui, he hoiho tiketike; ko tona ahua, he whero. Ko tona parani i kei te kaki, kei to taha katau o nga huruhuru o te kaki. Ki te mea ka kitea, maku e hoatu ki te tangata nana i kite nga pauna e wha. Na MIKAERE HONU. Mahitaone, Noema 9, 1858.
HE PARAU WHIRA. Tenei, e hoa ma, nga parau pai kei te Toa o Te Watikini i Po- neke e pukai ana. He parau pai ia, he parau airona, he parau whai whira. Ko te pai ra tenei o te whira, ko te ngawari o te mahinga. Ko te tangata e hiahia ana ki te parau, a e whai moni ana hei utu, me tuhi mai ia ki a Te Watikini. Me tuhi mai ranei ki a Te Pura, a maua te korero ki tera. Poneke, Oketopa 19, 1858.
HEI WHAKAEKE I TENEI PO, KO NGA HOIHO TARIONA ERUA. 1. KO TIMI. (Ko RURE te ingoa maori) KO TE HOIHO HINA O TE Herekiekie, i whanau ki Taupo; tona matua tane, ko Reupeneko te hoiho tariona o Te Hira; tona whaea, ko te hoiho uwha i hoatu e Kawana Kerei ki nga tangata o Taupo. Ka ono ona tau. Ko te hoiho ano tenei i riro ai to reihi i Poneke i te marama o Hanuere, 1858. He nui te maroro o tenei hoiho, te ataahua hoki, me te rarata. 2. KO EPERA. Ho tariona paraone (whero), ho mea uta mai no Poihakena. Ka waru ona tau. Ko te hoiho tenei o TIRA- WEKE TE WEKEPIRI. E tu enei hoiho erua i te Papara- kauhi, kei te wahapu o Te Kenepuru, i Porirua, ia Mane ia Mane; i te Pa- parakauhi tenei taha o te arawhata i Heretaunga, ia Wenerei ia Wene- rei; i nga tepara o Pereha, kei Te Aro (Poneke), hei te Taete, me te Paraire, me, te Hatarei, o ia wiki o ia wiki. Ko te utu tenei mo te whakaeke- nga:mo tehea ranei mo tehea ranei, £2 2 0. Kia rima hoki nga hereni hei utu mo te kai arahi. Ki te rapu ritenga ke atu tetahi, me pa mai ia ki a TAME TIAKENA, Kei te whare o TIRAWEKE TE WEKE- PIRI, kei Poneke. |